Živost povijesne leksikografije

U organizaciji Staroslavenskog instituta i pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu je od 29. lipnja do 1. srpnja održan međunarodni znanstveno-stručni skup Crkvenoslavenska i hrvatska povijesna leksikografija. Zamisao o skupu i njegova neposredna organizacija ostvareni su u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost Teoretsko i primijenjeno istraživanje korpusa hrvatskih crkvenoslavenskih tekstova s izradom Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije.

Da je riječ o plodnoj međunarodnoj suradnji, svjedoči impozantan popis sudionika. Stanja i rezultate istraživanja predstavili su brojni znanstvenici iz Austrije, Bugarske, Češke, Makedonije, Nizozemske, Ruske Federacije, Slovenije, Srbije, Švicarske i Hrvatske.

Program skupa obuhvatio je različite vidove leksikografije općeslavenske jezične povijesti (tj. starocrkvenoslavenski jezik i crkvenoslavenske idiome s kojima započinje povijest pojedinih slavenskih jezika, pa tako i hrvatskoga) te kasnijih hrvatskih povijesnih idioma. Osim toga, program je obuhvatio i ono što leksikografiju neizostavno prati: stvaranje korpusa i njihovu digitalizaciju te različita jezikoslovna istraživanja provedena na temelju tih korpusa.

Na skupu je održan i okrugli stol na kojem se raspravljalo o akademskom statusu i vrednovanju znanstvene leksikografije. Nužnost da se o toj temi (pro)govori pokazuje činjenica da u zemljama u kojima povijesna leksikografija nije prepoznata i priznata kao znanstvena djelatnost (npr. Hrvatska, Srbija i Makedonija) leksikografski projekti sporo napreduju ili se gase.

S druge strane, u zemljama u kojima leksikografski rad na istraživačkim rječnicima ima odgovarajući akademski status (npr. Bugarskoj, Češkoj, Ruskoj Federaciji i Nizozemskoj), takav rad dobro napreduje na korist ukupne filološke i znanstvene zajednice. Za hrvatske je sudionike skupa, kojima sustav napredovanja u znanstvenim zvanjima zahtjevan rad na povijesnim rječnicima boduje kao stručni rad, okrugli stol dobrodošao uvid u to da je sustav moguće mijenjati. Nadalje, u okviru je skupa održan i radni sastanak Komisije za crkvenoslavenske rječnike Međunarodnoga komiteta slavista. Konačno, pred cijenjenim je sudionicima i gostima Staroslavenski institut predstavio svoja najnovija izdanja: Akademijin brevijar HAZU III c 12 autorice Marinke Šimić, zbornik Hrvatsko glagoljaštvo u europskom okružju (ur. Vesna Badurina Stipčević, Sandra Požar i Franjo Velčić), Negacija od čestice do teksta autorice Ane Kovačević te drugi svezak Rječnika crkvenoslavenskoga rječnika hrvatske redakcije.

Može se zaključiti kako je ovaj trodnevni skup, održan u ugodnom i poticajnom akademskom ozračju suradnje i rasprave, iznio na svjetlo sadržajnost, živost i potencijal leksikografskih i leksikografiji srodnih istraživanja crkvenoslavenskoga i povijesnoga hrvatskoga rječničkog blaga.